Otok Brač će uskoro će postati bogatiji za još jedno, znanstveno iznimno vrijedno, zaštićeno područje. Uvala Likva u općini Sutivan, uskoro će postati geološki spomenik prirode zahvaljujući zajedničkoj inicijativi Javne ustanove More i krš i općine Sutivan. Zaštita područja od velikog je značaja ne samo za lokalnu zajednicu, već ima i globalni geološki značaj.
Područje Likva ističe se svojim jedinstvenim geološkim značajkama, koje uključuju rijetke i vrijedne formacije stijena te fosilne ostatke koji svjedoče o iznimno zanimljivoj geološkoj povijesti ovog dijela otoka. Jedna od najvažnijih značajki ovog lokaliteta je granica između geoloških razdoblja krede i paleogena, koja je poznata po masovnom izumiranju dinosaura i pojavi sisavaca. Ova granica označava trenutak u povijesti Zemlje prije otprilike 66 milijuna godina, kada je veliki asteroid udario u područje današnjeg Meksičkog zaljeva, što je dovelo do masovnog izumiranja brojnih vrsta, uključujući dinosaure.
Ovaj geološki prijelaz, poznat kao granica K-Pg (kreda-paleogen), vidljiv je u slojevima stijena Likve. Unutar tih slojeva su vidljivi fosili koji pružaju neprocjenjive informacije o životu na Zemlji prije i poslije ovog događaja. Fosili iz gornje krede uključuju ostatke morskih i kopnenih organizama, dok slojevi iz paleogena pokazuju pojavu novih oblika života, posebice prvih sisavaca koji su se pojavili nakon izumiranja dinosaura.
Prema Zakonu o zaštiti prirode, ovo područje će biti zaštićeno u kategoriji geološkog spomenika prirode, čime će se osigurati trajna zaštita njegovih prirodnih resursa, omogućiti daljnja istraživanja ali i terenska edukacija o geološkoj prošlošti našeg planeta.
Pakleni otoci su područje iznimne kopnene i morske krajobrazne vrijednosti u srcu navigacijskih puteva srednjeg Jadrana koje njeguje kulturno i tradicijsko naslijeđe ovih prostora. Arhipelag je dobio ime prema paklini, vrsti smole, koja se koristila u brodogradnji. Kao posljedica lokalnog dijalekta, iskrivljavanjem riječi “paklina”, skupina se naziva i „Pakleni otoci”, mada sam naziv nema veze sa nikakvim “paklom”. Hvarani Paklene otoke u svakodnevnom govoru nazivaju i Škoji.
Od 1968. godine kopno Paklenjaka zaštićeno je u kategoriji značajnog krajobraza, dok je 2013. godine podmorje arhipelaga dio europske ekološke mreže Natura 2000. Dugi niz godina Javna ustanova More i krš provodi aktivnosti očuvanja ovog iznimnog područja, a od 2023. kreće u provedbu projekt kojeg sufinanciraju Med Pan i Pew Bertarelli Ocean Legacy „Zaštićeno morsko područje Pakleni otoci” i u okviru kojeg će se kroz razdoblje od 3 godine, u suradnji s lokalnom zajednicom, naročito ribarima i roniocima, raditi na proširenju zaštite i uspostavi zone stroge zaštite. Veliki mozaik morskih staništa na malom prostoru, izuzetna naselja strogo zaštićene endemske morske cvjetnice posidonije koja u prolazima između otoka tvore takozvane atole posidonije, plitki koraligenski strmci na mnogobrojnim lokacijama arhipelaga, te više desetaka vrijednih arheoloških lokaliteta glavni su argumenti za jačanje zaštite nad morem Paklenih otoka. Zbog rastućih pritisaka, naročito nautičkog turizma, Javna ustanova More i krš smatra potrebnim proširiti obuhvat zaštite u nacionalnoj kategoriji na okolno more Paklenih otoka, definirati zonu stroge zaštite unutar tog obuhvata te donijeti prateće provedbene podzakonske akte. Planiranim proširenjem zaštite nad podmorjem Paklenih otoka javna ustanova će dobiti priliku za učinkovitijim upravljanjem kompletnim prostorom, jer će se proširiti i njene upravljačke ovlasti.
Uz jačanje zaštite, očuvanju područja značajno će doprinijeti nedavno usvojeni „Plan rasporeda nautičkih sidrišta Splitsko-dalmatinske županije“ koji definira prostorni smještaj i obuhvat nautičkih sidrišta s obvezom korištenja ekoloških trajnih sidrišnih sustava. Uređenjem takvog sustava prevenira se daljnja degradacija naselja posidonije, te omogućava oporavak ovog izuzetno vrijednog morskog staništa koje je dom preko 400 biljnih i na tisuće životinjskih morskih vrsta Mediterana.
Rt Stupišće nadomak grada Komiže lokacija je bogate arheološke i prirodne baštine. S aspekta biološke raznolikosti za Rt Stupišće naročito se ističe koraligenska biocenoza dvije potopljene sike kojom dominiraju rožnati koralji vrste žuta gorgonija Eunicella cavolini i velika rožnjača Paramuricea clavata. Rezultati istraživanja provedeni na lokaciji Stupišće tijekom 2020. g. u okviru projekta Interreg IT-HR projekta ADRIREEF pokazala su bogatstvo vrsta i veliku heterogenost u usporedbi s drugim jadranskim lokacijama s niskim stupnjem antropogenog pritiska. Još jedan važan stanišni tip na ovom području su naselja posidonije. Javna ustanova More i krš je u jesen 2022. provela ronjenjem pregled područja jugoistočno od Rta Stupišće. Na području uz sam Rt Stupišće, livada se nalazi u uskom obalnom pojasu te je uglavnom kontinuirana. Od ostalih prirodne vrijednosti ovog područja valja istaknuti crveni koralj i riblje vrste: kirnja, kovač, škrpina, pagar, zubatac, gof, kanter, tabinja, ugor, murina , jastog, hlap, te dobrog dupina koji unutar Viškog arhipelaga najviše koriste pojas između Rta Stupišće i otoka Biševa.
Uz prirodne vrijednosti na lokalitetu se nalazi vrijedni nalaz kulturne baštine, potopljeni Veliki teretni parobrod Vassilios T. na 20 do 55 metara od zapadne strane Rta Stupišće unutar predloženog obuhvata zaštićenog područja. Ostaci trgovačkog broda “Vassilios” zaštićeno su arheološko kulturno dobro Republike Hrvatske (registarski broj kulturnog dobra Z-80).
Zbog svega navedenog, područje oko Rta Stupišće iznimna je ronilačka lokacija za obližnje ronilačke centre iz Komiže. Blizina lokacije, ali i njen smještaja unutar Zaljeva Komiža čini je gotovo svakodnevno pristupačnom. Četiri lokacije na tom području promoviraju se na stranicama ronilačkih centara kao atraktivne za ronioce zbog koraligenske biocenoze te arheoloških nalaza: olupina Vassilios T (grčki teretni brod), Rt Stupišće, Sika 3 (Unutarnja sika) i Sika 6 (Vanjska sika). Predložena kategorije zaštite, uz provedbu nadzora te adekvatnih mjera zaštite i očuvanja, doprinijela bi daljnjem podizanju vrijednosti ovog područja kako za ronilačke centre tako i za svu lokalnu zajednicu.
Stručna podloga za proglašenje zaštićenog morskog područja na lokalitetu Rt Stupišće – otok Vis, koja je preduvjet proglašenju posebnog rezervata, izrađena je unutar projekta Interreg IT-HR projekta ARGOS od strane Udruge Sunce koju je angažirala Javna ustanova Rera SD (partner na projektu). Javna ustanova More i krš sudjelovala je pripremi opisa posla za izradu Stručne podloge te je doprinijela doradi i finalizaciji njenog sadržaja. Granica predloženog Posebnog rezervata Rt Stupišće – otok Vis na kopnu prati liniju pomorskog dobra, dok se na moru jednim dijelom preklapa s granicom područja ekološke mreže HR3000097 Otok Vis – podmorje. Područje predloženo za zaštitu obuhvaća površinu od 100,20 ha, od čega je 94 % površina morskog dijela i 6 % obalnog pojasa kopna. Rt Stupišće biti će prvo morsko strogo zaštićeno područje Splitsko-dalmatinske županije o očuvanju kojeg će računa voditi Javna ustanova More i krš.
