Danas je Veliki četvrtak i posljednji dan korizme jer navečer započinje vazmeno trodnevlje (Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota).
Veliki četvrtak je uspomena na Posljednju večeru Isusa Krista s apostolima, a naziva se i Dan radosti, jer je Krist ustanovio sveti red i svetu misu. U crkvi je običaj da se prije podne slave mise, posvete ulja u stolnim crkvama – katedralama, a navečer u župnim crkvama, i to Misa Večere Gospodnje za vrijeme koje svećenik pere noge apostolima župe po uzoru na Krista koji je oprao svojim Apostolima noge i tako očitovao čin poslušnosti i služenja. U dane Svetog trodnevlja, tj. od četvrtka do subote, redovito se nisu obavljali težački poslovi na polju. Isto tako u dane Svetog trodnevlja ne zvone crkvena zvona, a diljem Dalmacije sačuvan je običaj vezivanja crkvenih zvona na Veliki četvrtak. U Dalmaciji, gdje se na Veliki četvrtak, a negdje u sve dane Svetog trodnevlja udara šibama po crkvenim klupama tako dugo dok se ne izlome šibe, a čin se naziva “tući barabana”.
Osim običaja u crkvama, današnji Veliki četvrtak naziva se i zeljavi ili zeleni četvrtak. Tradicija Velikog četvrtka sačuvana je u gastronomiji, tako se na ovaj dan uvijek jelo zelje, jer nam evanđelisti svjedoče da je Isus na Posljednjoj večeri jeo zelje. Prema nekim zapisima Isus je s apostolima jeo kostriš, samoniklo i ljekovito povrće kojega ima u našoj Dalmatinskoj zagori.
Naziv zeljavi četvrtak uobičajen je u Istri, na tom području se na Veliki četvrtak uvijek priprema samo povrće, a isti naziv uvriježen je još uvijek i u Dalmatinskoj zagori, dok se drugdje ovaj dan naziva zeleni četvrtak.
Štovanje katoličkih običaja zadržalo se u Bosni i Hercegovini gdje se na Veliki četvrtak kuha ukusno varivo od medvjeđeg luka, divlje biljke koja ima miris po češnjaku, dok se u Srednjoj Bosni priprema i jede kopriva. Za ručak ili večeru mogu se pripremiti i razna jela od povrća poput zelenoga rižota na fotografiji, ili nekog drugog jela s povrćem, tjesteninom, njokima….
Običaji zelenog četvrtka oduvijek se poštuju i diljem Europe, tako se u Njemačkoj ovaj dan naziva Gründonnerstag, a pripremaju se razna jela od zelenog povrća, juhe i salate.
Na Veliki četvrtak tradicionalno se već pet stoljeća na otoku Hvaru održava noćna procesija ”Za križen”. Procesija je jedinstveni obred osobite pobožnosti te izraz vjerskog i kulturnog identiteta stanovnika središnjeg dijela otoka Hvara, traje 8 sati, a tijekom procesije prođe se 25 kilometara. Procesija povezuje 6 mjesta otoka: Jelsu, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrbosku. Istovremeno iz šest župskih crkava, u 22 sata započinju ophodi na čelu sa križonošom koji nosi križ (težak do 18 kilograma) u znak molbe ili zahvalnosti, kao vlastiti ili obiteljski zavjet.
S obzirom da je zbog olujnoga juga Hvar poput drugih otoka proteklih dana bio odsječen od svijeta, nadajmo se da će trajekti početi voziti kako bi svi koji to žele stigli do ovoga otoka na procesiju “Za križen”.
Ojdana Koharević
