Danas 16.listopada obilježava se kao Svjetski dan hrane.
Dok gotovo 800 milijuna ljudi diljem svijeta gladuje, a trećina čovječanstva suočava se s nedostatkom hrane, taj isti svijet baca ogromne količine prehrambenih proizvoda. Jedna petina hrane (19 posto) koja je dostupna potrošačima u maloprodaji, uslužnim djelatnostima i kućanstvima, točnije 1,05 milijardi tona, završi kao otpad.
Nakon žetve, u opskrbnom se lancu baci oko 13 posto svjetske hrane, procjenjuje UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO). Bacanje hrane na globalnoj razini prouzroči trošak od bilijun dolara godišnje.
Podaci su to iz izvješća UN-og Programa za okoliš (UNEP) o indeksu rasipanja hrane koje je prepuno porazne statistike; svaka osoba godišnje baci 79 kilograma hrane, što je ekvivalent 1,3 obroka svaki dan za svakoga u svijetu pogođenom gladi. Većina svjetskog otpada od hrane dolazi iz kućanstava, ukupno 631 milijun tona (do 60 posto). Sektori usluživanja hrane i maloprodaje odgovorni su za 290 odnosno 131 milijun tona bačene hrane.
Problem bacanja hrane pritom se ne odnosi samo na bogate nacije; zemlje s visokim dohotkom, višim srednjim dohotkom i nižim srednjim dohotkom razlikuju se u prosječnim razinama bacanja hrane u kućanstvima za samo sedam kilograma po stanovniku godišnje. Puno je veći jaz po tom pitanju između ruralnog i urbanog stanovništva.
Zato, kad sljedeći put imate višak hrane, dobro promisite treba li ga baciti; primjerice ostatke kruha možete ispeći i iskoristiti za prezle ili napraviti knedle, voće se može koristiti kao kompot, a ostaci mesa se zamrznu. Hrana je nama uobičajeni dio života, a mnogima u svijetu tek želja, prisjetite se toga svaki put kad poželite ostatak hrane baciti u smeće.
Ojdana Koharević