Arheološka podvodna snimanja jadranskog podmorja uz obalu Hrvatske, najviše u splitskom akvatoriju, otkrila su nekad, prije 24 tisuće godina, bogat krajolik s mrežama potoka, rijeka i drugih geoloških obilježja. Rezultat je to projekta ‘Life on the Edge’ (LOTE) – Podvodna istraživanja „Gateway to Europe – Vrata prema Europi’ kojega provode hrvatski i britanski istraživači.
Visoko rezolucijska arheološka podvodna snimanja jadranskog podmorja uz obalu Hrvatske otkrila su nekad bogat krajolik s mrežama potoka, rijeka i drugih geoloških obilježja koji je danas potopljen dizanjem razine mora.
Otkriće je napravljeno u sklopu projekta „Life on the Edge“, koji je nastao u sklopu suradnje između istraživačke grupe za potopljene krajolike Sveučilišta u Bradfordu i Filozofskog fakulteta u Splitu.
Tijekom sljedećih pet godina, ekspedicija će kartirati dijelove Jadranskog i Sjevernog mora, kako bi se rekonstruirao njihov izgled od 10.000 do 24.000 godina prije sadašnjosti, kada su razine mora bile oko 100 metara niže nego danas.
Glavni istraživač Dr. Simon Fitch opisao je nalaze kao ‘iznenađujuće’, dodajući još neke zanimljive činjenice: -Rezultati su pružili puno više detalja nego što smo očekivali. To je raznovrsniji krajolik i bolje je sačuvan nego što smo očekivali. Jedinstveno okruženje područja oko Splita, koje je prilično zaklonjeno, sačuvalo je mnogo toga. Ispod onoga što je danas morsko dno nalaze se lijepo sačuvane rijeke i ušća.- kaže britanski znanstvenik te dalje navodi:
-Prethodno modeliranje sugeriralo je da može biti rijeka na morskom dnu, ali kada smo ušli s našim visokorezolucijskim senzorima, pronašli smo više rijeka, više vode u krajoliku i više okoliša. To je iznenađujuće, jer sugerira da je vjerojatnije da su ljudi ondje živjeli. Ovi rezultati pomoći će nam bolje razumjeti poziciju Hrvatske u Jadranskom moru. Hrvatska je lokacijski smještena kao svojevrsna vrata Europe, pa ako razmišljate o prodiranju poljoprivrede u Europu, to je oduvijek bio vrlo važan krajolik., ističe britanski istraživač
Nadalje kako je naveo važna je i brzina kojom je taj krajolik izgubljen u moru. Boljim razumijevanjem krajolika,a kako navodi, može se početi jasnije razumjeti cijelu arheološku sliku ovog kraja.
-Većina ljudi voli živjeti blizu obale, a to su baš mjesta koja su izgubljena. Trenutačno imamo samo nekoliko nalazišta u špiljama I rasute krhotine kremenja, pa pronalaženjem ovih krajolika i mjesta koja mogu sačuvati arheologiju, sada imamo potencijal postaviti neka zaista fascinantna pitanja, razumjeti arheologiju i kulturu – na mnogo holističkiji način. Naš krajnji cilj je pronaći ljudske artefakte, a ovakvo novo razumijevanje krajolika to čini vjerojatnijim. Dr. Fitch je najavio da ove godine ronioci provode arheološki pregled na nekima od odabranih lokacija.
Glavni suradnik u projektu dolazi s Filozofskog fakulteta u Splitu, izv. prof. dr. sc. Vedran Barbarić: -Filozofski fakultet u Splitu ponosan je što je dio ovog projekta. Nijedan od prethodnih arheoloških projekata koji su provedeni na našem Fakultetu nije imao ovu razinu multidisciplinarnog istraživanja, pa nam uključivanje u ova istraživanja omogućuje vrijedan prijenos znanja i pomaže u izgradnji naših kapaciteta. Siguran sam da će rezultati projekta postati prekretnica u našem znanju o dramatičnim okolišnim promjenama i ljudskom odgovoru na njih u ovom dijelu svijeta.- kaže dr Barbarić.
Cilj projekta je, tijekom sljedećih pet godina, kartirati dijelove Jadranskog i Sjevernog mora, da bi se rekonstruirao njihovi izgled od prije 24 000 godina do prije 10 000, kada su razine mora bile oko 100 metara niže nego danas.
Prvo istraživanje provedeno je u travnju 2023., dok je njegov nastavak realiziran u svibnju 2024.
Posebno se može istaknuti jedinstvena geografija Kaštelanskog zaljeva koje je jako zatvoreno i zaštićeno te je omogućilo očuvanje korita i ušća rijeka koje se danas nalaze na morskom dnu.
Bit će zanimljivo vidjeti što će nam još otkriti ovo istraživanje.
Ojdana Koharević
