Knjiga ‘Neotuđeni u tuđini. Iz književnosti Hrvata u manjinskim zajednicama’ prof Sanje Vulić promovirana je u okviru Dana Matice hrvatske u Splitu, a u suorganizaciji Hrvatske matice iseljenika podružnice Split.
Ova knjiga prof Vulić plod je jednoga dijela njezinoga 30-godišnjeg proučavanja književne djelatnosti u hrvatskim manjinskim zajednicama u Mađarskoj, Vojvodini, Austriji i Boki kotorskoj. U njima je najvećim dijelom riječ o izabranim autorima iz manjinskih zajednica koji su pretežito djelovali od tridesetih godina 20. stoljeća do početka drugoga desetljeća 21. stoljeća, a živjeli su ili žive na području današnje Mađarske, Vojvodine (Srijema i Bačke), Boke kotorske i Austrije.
Moderator splitske promocije Ante Ćaleta, predsjednik splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika, upitao je autoricu da li se itko tako detaljno bavio hrvatskim manjinskim zajednicima, na što je autorica kazala kako je mnogo naučila od prof Krpana.
-Prof Stjepan Krpan je to utemeljio još kao srednjoškolski profesor, on je preko ljeta obilazio hrvatske manjine, proučavao njihovu vezu s hrvatskim jezikom te objavio desetak knjiga. Idući njegovim tragom krenula sam istraživati, a mnogo mi je pomogao i Đuro Vidmarović.- kazala je autorica.
Ona je, istražujući povezanost hrvatskih manjina s hrvatskim jezikom došla do zaključka da hrvatska svijest na žalost kopni jer se hrvatski jezik u obiteljima ne govori kao nekad.
-U mnogim mjestima na ulici se govorio hrvatski, sada hrvatskim jezikom govore samo stariji… – kazala je autorica.
Ipak, nekolicina njih su pišući na hrvatskom jeziku ostali neotuđeni u tuđini… Zato je i nastala ova knjiga kako bi se javnost upoznala s piscima o kojima se malo zna.
Lijepu atmosferu na splitskoj promociji dodatno je uljepšala ženska klapa Ventula.
Inače, prof Vulić je za ovu knjigu nagrađena nagradom ‘Dubravko Horvatić’, a njezin dugogodišnji rad prepoznali su i Hrvati u Vojvodini gdje je dobila Nagradu za životno djelo.
Autorica je željela istaknuti autore nedovoljno poznate javnosti, neki od njih prolazili su kroz turbulentna povijesna zbivanja i unatoč teškim uvjetima za hrvatski narod pisali na hrvatskom jeziku.
U ovo vrijeme još uvijek su aktivni Hrvati u Rumunjskoj, njihove veze s hrvatskim jezikom su čvrste. Materinji jezik čuva se i u Boki kotorskoj gdje živi oko 5 tisuća Hrvata.
Tračak optimizma za opstanak hrvatskog jezika među manjinama je veliki broj mladih ljudi koji se iz inozemstva vraća na studij u Hrvatsku gdje dobijaju stipendije. Jedna od bivših studenata sada predaje hrvatski jezik u Bukureštu.
Stoga nas takvi primjeri ostavljaju u vjeri da hrvatski jezik među manjinama ipak ima budućnost. Tome svakako pomažu i ovakvi ljudi poput prof Sanje Vulić koji se trude da se hrvatski jezik očuva izvan Domovine.
Ojdana Koharević
