Znate li kada na Lastovu ‘tuče’ podne? U 11 uri! Ako ste se zbunili na ovu pitalicu i odgovor, odmah ćemo vam dati i rješenje zagonetke: na Lastovu je podne u 11 sati samo na jedan jedini dan u godini – Lastovski poklad. Ove, 2025.godine Poklad je 4.ožujka i svi čekaju odluku o prijedlogu za nominaciju Lastovskog poklada na UNESCO-ovu listu!
Sve to, ali i mnogo više o ovom zanimljivom pučinskom otoku čulo se nedavno u Etnografskom muzeju u Splitu na promociji knjige “Uvooo! Eviva nam kumpanija, poša nam je alavija” u čast pokladnih običaja na Lastovu, tradiciji starijoj od pet stoljeća, a ista je monografija predstavljena i u Korčuli.
Autori vrijednoga štiva su dr.sc. Iva Niemčić i dr.sc. Joško Ćaleta, urednica je dr.sc. Marina Blagaić Bergman svi su s Instituta za etnologiju i folkloristiku, a urednica lastovskoga izdanja je Maja Rešić. Ona je idejna začetnica projekta, ali i ona stvarna spona između institucija, ali i ljudi, svih onih koji su s Lastova potekli, otišli u svijet. Dio njih stigao je tako i u Etnografski muzej u Splitu kako bi čuli sve o Pokladu, ali i vidjeli se, ispričali, nasmijali se….Bilo je i tužnih tema, ‘znoš li ko je umra’, ali za tugu te večeri nije bilo mjesta, na redu je – Poklad.
Upravo tako nazivaju se pokladne svečanosti na Lastovu, ono što je Zagrebu fašnik, Zagori mačkare ili maškare, uz more i u brdu poklade, krnjeval, karneval, maskenbal, to je na Lastovu Poklad.
Vrijedno štivo koje je predstavljeno mnogo je više od toga, a za sve je uz Maju Rešić zaslužna jedna Zagrepčanka, no dr Niemčić skromno kaže: -Da, od nas četvero ja sam jedina Zagrepčanka. Istražujući folkloristiku i etnologiju otkrila sam pravo neistraženo bogatstvo na Lastovu i od tada sam tamo bila 30 puta. Ovo je naš mali doprinos očuvanju vrijednih običaja na ovome otoku. Hvala mojim suradnicima u projektu no prije svega Lastovcima, bez njih ove knjige ne bi bilo. – kaže autorica.
O glazbi u našem narodu mnogo zna dr Ćaleta, no ovaj put dr Ćaleta ponosno je govorio o Pokladu, jer i glazba je važan dio tih svečanosti na Lastovu. -Mene je posebno zanimala glazba, ta čuvena ‘lijerica’ bez kojega nema Poklada. Zahvalni smo i našim ljudima na Lastovu, bilo je čak 172 ‘kazivača’ i sretni smo što su nam ispričali svoje priče o Pokladu, ali i o životu na tom dalekom otoku.- kaže dr Ćaleta.
Promociju knjige pratili su izvrsni ‘vizuali’ pa su se pred publikom nizale stare fotografije; narodne nošnje, običaji, Poklad, tovar, veselje, pisma…. Izvrsnu prezentaciju pratila je publika ‘Ajoj znoš li kad je ‘vo biloooo??? Ma di su boš njego noooošli…aaaa’ E tako nekako pričaju Lastovci, a mi ih obožavamo slušati i od njih učiti. Sve to ima u knjizi i još mnogo više….
Svoja na svome Lastovka Maja Rešić, bila je i sretna i ponosna jer samo rijetki znaju na čistom ‘lastovskom’ izreći ovaj naziv knjige. I ne samo to, Maja je prava promotorica zavičaja: -Na Lastovu sada živi više od 700 stanovnika, polovica sudjeluje u Pokladu, a kada dođu svi koji žive izvan otoka poput mene i drugih u Splitu, a zatim oni iz Zagreba i dalje, u rodnom kraju bude punoooo više ljudi, a ostaje se nekoliko dana. – kazuje nam Maja Rešić.
Inače, Projekt etnografije Lastovskog poklada nastao je na inicijativu lastovske lokalne zajednice, a realiziran je u suradnji s ustanovom Park prirode Lastovsko otočje Nature Park Lastovo Islands, Institutom za etnologiju i folkloristiku, Udrugom Lastovski poklad i Općinom Lastovo.
Marina Blagaić Bergman posebno je srčano govorila o o knjizi:
-Drago nam je što ćemo vas ovim vrijednim štivom uvesti u ozbiljnu neozbiljnost ili neozbiljnu ozbiljnost pokladnoga razdoblja kojemu se svi radujemo. – kazala je publici urednica i promotorica Marina.
I doista, ta večer bila je večer radosti, večer smijeha, smija, priča i pričica života, Lastovci su se grlili, ljubili, pozdravljali, kupovali knjige, ne znamo kako je Bruna s Lastova uspjela sve dovući iz Trajektne luke u Splitu do muzeja. Ne znamo ni kolika je naklada, no znamo da će ovoj knjizi i Lastovu u Splitu trebati još najmanje jedno javno predstavljanje. Čast Etnografskom muzeju u Splitu, ravnateljici Vedrani Premuž -Đipalo i svim divnim ljudima, no za sve one koji bi htjeli pohoditi promociju bit će premali inače ugodan prostor na samom vrhu muzeja. Možda bi se moglo nešto više napraviti ispred, nadomak Vestibula, carskoga Peristila ….
No to su naše želje, vratimo se Lastovu, Pokladu, o ovoj lijepoj tradiciji dugoj više od 500 godina koja je stigla s dalekih mora, govorilo se i u drevnoj Korčuli.
U tamošnjoj Gradskoj knjižnici ‘Ivan Vidali’, (hvala im na fotografijama) o knjizi su govorili autori, urednice, a sve je dodatno razveselio plesni i glazbeni nastup KUD-a Lastovo.
E to je to, oni su zorno prikazali dio pokladnih običaja i oduševili korčulansku publiku.
-A što će tek biti na Poklad 4.3., triba viditi kakav mi je kolendor, puno san obavezo….kaže nam jedna Korčulanka u prolazu. Dobacili smo joj da su nam s Lastova rekli da se na Poklad ne dolazi 4.3. nego par dana prije, može 1.3., a može i prije…. O Bože, trebamo mini godišnji, ma u stvari bit će to radni godišnji odmor.
Monografija o etnografiji Lastovskog poklada, znanstveno-istraživačko je djelo velike vrijednosti za očuvanje i promociju nematerijalne baštine Lastova i hrvatskog kulturnog identiteta. Zato je moćnom UNESCO-u upućen prijedlog za nominaciju Lastovskog poklada na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva!
Split – Zagreb – Lastovo – Amerika – Australija, UNESCO…. A počelo je jednom jedinom crticom o promociji knjige u Splitu, jednim običnim e- mailom u Zagreb, a pretvara se u divnu priču o ljudima koje ne poznajemo, a vrijedni su pisanja, čitanja, slušanja, učenja, ti naši muzealci, etnolozi, folkloristi…. Ti ‘mali’ ljudi velikih mogućnosti i velikih priča. Priča o životima poput vrijednoga štiva o Lastovskom pokladu.
Ojdana Koharević
