Lucifer, duhovi sidara i Tri bove u Ježevici

Oznake za pličinu ili greben u Ježevici među korčulanskim škojima imaju svoja imena. Pličina Lucifer, sjeverno od otoka Badije u pomorskim kartama je zabilježena kao Plič Lučnjak s oznakom 15 m. O ovoj pličini piše Jadranko Gjivoje u Zborniku otoka Korčule; “Kako objasniti nalazište ili, bolje rečeno groblje amfora na pličini zvanoj Lucifer, sjeverno od otoka Badije? Na toj pličini nalazi se podignuta kamena oznaka za pličinu.

Prije njenog podizanja dubina mora iznosila je na najplićem mjestu 2,5 m, što znači, zbog laganog poniranja naše obale , prije nekih dvije tisuće godina oko 1,5 metara. Mjesto je kao stvoreno za brodolom. I zaista, na dubini od 12 do 18 metara, s smjeru ## od kamene oznake, nalazi se groblje amfora, koje je odavno poznato i mještanima i stranim roniocima. Neki mještani mogli bi štošta ispričati o ovom nalazištu i amforama koje su, navodno, odavde izvađene. Tu sam prvi put zaronio 1962. godine.

Tada je nalazište već bilo temeljito opljačkano. Na dnu je ostalo još samo oko stotinu grlića koji su pripadali velikim i masivnim rimskim amforama. Ni nakon temeljitog pregleda dna nije otkriven ni jedan čitavi predmet. Da li je ovo groblje doista ostatak potonulog broda ili su Rimljani, usidreni na tom mjestu, bacali preko palube svoj oštećeni teret? Ljeti 1968. godine pronađen je među ovim krhotinama jedan neoštećeni poklopac za amforu izrađen od smeđožute gline. Na njemu se nalaze inicijali pisani latinskim pismom: A* N* . Slova su izbočena 2 do 3 mm, a visoka oko 3 cm. Također su pronađene neoštećene pravilne glinene ploče. Sličnih nalaza, koja više sliče na razbojišta, ima dvadesetak u okolici Korčule i Pelješca, pa se s pravom nameće pitanje da li je to ostatak brodoloma ili smeće bačeno s kakvog antičkog broda.

Sidra sa četri kraka nalaze se svuda na hridinastom dnu u kanalu. Nekoliko ovakvih sidara nalazi se kod pličine Lucifer, 170 metara u smjeru ##, na dubini od 40 metara. Prekrivena su debelim slojem školjaka i vapnenca. Kada sam pokušao nožem odstraniti kameni sloj kojim je sidro obavijeno, na moje veliko iznenađenje iz otvorene šupljine pojavila se samo gusta crna tekućina. Od željeza nije bilo ni traga. Ostala je samo šupljina u vapnenom omotaču, a sidro je odavna istrunulo. Gotovo sva sidra sa četiri kraka koja susrećemo na dnu potpuno su se raspala, pa možemo zaključiti da su veoma stara. Nalazimo ih na Pelješcu kod rta Osičac, ispod Basinje, zapadno od Vignja, na Korčuli istočno od velikog otoka Kneža, na južnoj i zapadnoj strani Majsana, na istočnoj strani Velike Sestrice, sjevernoj strani Badije, pa i sredinom Kanala.”

 

Plovita – oznaka za pličinu nalazi se između otočića Kamenjaka i Planjaka, u starijim Peljarima navodi se kao Plič. Oplovita ili Oplov a stanovnici Vrnika (Škojari) je nazivaju Plovita. Na toj pličini i dan danas zapinju jedrilice nevještih kapetana. A pijesak oko Plovite još čuva tajne minulih brodoloma.

 

Krastavica – greben pokraj otočića Vrnika s pličinama sjeverno od griža.

Tri bove – oznaka za pličinu između otoka Badije i otočića Planjaka.

 

Štap – pličina pokraj otočića Gubavaca.

 

Pličina Lucifer sjeverno od otoka Badije

 

Griže – Škrpinjak pokraj otočića Sutvara

 

Tekst i fotografije:  Sunčana Žaknić;  licencirani turistički vodič za DNŽ županiju, specijalizirana za korčulanske škoje

Autorica članka ispija škojarski čaj i uživa u mirisu divljih narcisa na otočiću Bisače