Dvojezična knjiga ‘Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada’ autorice Julienne Bušić predstavit če se ovoga ponedjeljka i utorka u Makarskoj i Splitu, u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt i ogranaka Matice hrvatske Makarska i Split.
U Makarskoj je predstavljanje danas u 18 sati u Vatrogasnom domu, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Makarska i Hrvatske udruge Benedikt. Uz autoricu Julienne Bušić sudjeluju prof. Luka Knez, prof. Ante Škrabić i Radoslav Zaradić.
U Splitu će se knjiga predstaviti sutra, 4.ožujka u 18 sati, u dvorani ‘Vinko Draganja’ Dominikanskog samostana, Hrvojeva 2, Split. Uz autoricu i prof. Luku Kneza i Radoslava Zaradića, knjigu će predstaviti i dr. sc. Andrijana Perković Paloš.
Knjiga donosi dijelom objavljene, a većim dijelom i neobjavljene tekstove istaknutih sudionika Hrvatskoga proljeća – Franje Tuđmana, Vlade Gotovca, Marka Veselice, Petra Šegedina i Ivana Zvonimira Čička.
U uvodnom dijelu knjige objavljeni su tekstovi Julienne Bušić, Zlatka Begonje i Luke Kneza, koji je ujedno i su-urednik knjige. U poglavlju Sve na kocki objavljeni su intervjui Vlade Gotovca švedskoj TV i France Internationalu, Franje Tuđmana France Internationalu, Ivana Zvonimira Čička Der Spieglu, Petra Šegedina švedskoj televiziji i Marka Veselice Der Spieglu.
U poglavlju ‘Cijena otpora’ objavljeni su ‘Završna riječ’ Dražena Budiše na procesu 1972., ‘Odgovor Franje Tuđmana na sudsku optužbu 1981.’ te ‘Završna riječ Franje Tuđmana na suđenju 1981.’ U poglavlju Ušutkani glasovi objavljeni su tekstovi Bruna Bušića: ‘Zatvori u Hrvatskoj’ i ‘Izvješće o represiji u Jugoslaviji’.
U posljednjem, šestom poglavlju Razbijanje zapadnog embarga na istinu o Titovoj Jugoslaviji, nalazi se Zapisnik razgovora, sažetak razgovora Henryja Kissingera i Bogdana Crnobrnje, koji je nedavno postao dostupan na mrežnoj stranici američke vlade, te Deklaracija vrhovnog zapovjedništva Hrvatskih nacionalnih oslobodilačkih snaga koju je 1976. napisao Bruno Bušić.
Predgovor knjige napisao je dr. sc. Josip Mihaljević, a Pogovor dr. sc. Stipe Kljaić, povjesničari s Hrvatskog instituta za povijest.
Ojdana Koharević
