Danas je blagdan Svih svetih, a sutra Dušni dan kada se posjećuju groblja kako bi se prisjetili najdražih kojih više nema, no uz ove blagdane vezuju se i lokalni običaji.
U Dalmaciji se tako pripremaju i daruju bobići, a ova je slastica preuzeta iz talijanske kuhinje. U Italiji ima naziv ‘fave dei morti’, a u 18. stoljeću proširila se Jadranom te je postala simbolična slastica koja se priprema uoči blagdana Svih svetih.
Izvorni naziv slastice je fave dei morti (bob mrtvih), a ime i podrijetlo slastica vuče iz Trsta, odakle se u XVIII. stoljeću proširila po jadranskim gradovima, gdje se tradicionalno pripremala uoči blagdana Svih svetih, u brojnim kućama i slastičarnicama.
Ovi slatki zalogajčići veličinom podsjećaju na zrno boba po čemu su i dobili ime (tal. fave) koje se u prošlosti povezivalo s pogrebnim ritualima. Stari Rimljani i Egipćani vjerovali su da po poljima boba obitavaju duše pokojnika.
Slastica je poznata i pod nazivima fave dei santi, favette, bobići i bobi, a sastojci za njenu izradu vrlo su jednostavni. Osnova su bademi, šećer i bjelanjak, a arome i dodaci variraju prema željama onog tko ih izrađuje. Ova slastica izrazito je trajna te se može čuvati do 120 dana. Izrađuje se u tri boje, bijeloj, ružičastoj i smeđoj, od kojih svaka ima svoju simboliku. Bijela boja simbol je rođenja, ružičasta boja života, a tamna boja smrti.
U neka stara vremena u sinjskom kraju ljudi su posjećivali jedni druge i kušali mlado vino, dok su ga u okolici Nove Gradiške smatrali prvim Božićem i slavili plesovima ispred crkve. Pripremala se bogata večera, najčešće perad, sarmr i pečenku. U primorskim krajevima pekli su se kolači lumbija, a na sjeveru su na stolu ostavljali čaše vina i rakije kao počast precima. U krapinskom se kraju za blagdan Svih svetih, uz meso, mora poslužiti i purica s mlincima i kruškama makarijama.
Prvi put u godini na taj su se blagdan pekle orahnjača i makovnjača te više vrsta sitnih kolača. Odrasli su namjerno znali ostavljati mrvice na stolu kako bi na Dušni dan djecu uvjerili da su bile dušice.
Iako je malo toga ostalo od ovih običaja u današnja vremena lijepo se prisjetiti kako su se ovi blagdani obilježavali u neka davna vremena.
Ojdana Koharević
