Prvi znanstveno-stručni simpozij primalja, održan 8. i 9. studenog 2024. u Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a Split, okupio je više 140 primalja iz čitave Hrvatske.
‘Primaljstvo je jedna je od najstarijih medicinskih struka. Prema zapisima iz povijesti medicine, briga o rodiljama bila je i pokazatelj društvenog razvoja. Tako je i danas. Primalje imaju izuzetno važnu ulogu u pružanju potpore majkama prije, za vrijeme i neposredno poslije poroda. S obzirom na ubrzani napredak u medicini, uvođenje brojnih novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka, potrebna im je naobrazba na visokoškolskoj razini’, istaknuto je ovom prigodom.
Usvajanje Zakona o primaljstvu i postepena implementacija odredbi u praksu prati osnivanje prijediplomskih i diplomskih studija koji su do danas realizirani samo u Rijeci i Splitu. Prof. dr. sc. Irena Drmić Hofman, v.d. pročelnica Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu, istaknula je da je interes za studij izrazito velik.
‘Na preddiplomskom studiju upisujemo 15 studenata, a interes je tri puta veći. Uputili smo zahtjev za odobrenje programa diplomskog sveučilišnog studija, dakle za magistre primaljstva. Vjerujemo da će zahtjev uskoro biti odobren’, navela je.
Rodilište splitskog KBC-a na godišnjoj razini ima oko 4.000 poroda što je najviše u cijeloj Hrvatskoj. Glavna sestra Jelena Jerković, univ. bacc. obs., ujedno predsjednica organizacijskog odbora simpozija, naglasila je da su u splitskom rodilištu još uvijek zadovoljni brojem primalja.
‘Nove primalje koje su na preddiplomskom studiju kroz tri godine svoga školovanja dolaze kod nas na vježbe i starije primalje su im mentori tako da točno znamo koga zapošljavamo. Zahvaljujući razumijevanju uprave KBC-a Split odmah po završetku njihova studija otvaraju se natječaji za njihov prijem u našu bolnicu’, kazala je.
To potvrđuje i predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode prof. prim. dr. sc. Marko Dražen Mimica. Naglasio je da je potrebno educirati veći broj primalja kako bi ih se moglo više i zapošljavati jer su ‘okosnica rada u rodilištu’.
Ipak, u ostatku Hrvatske slika je drugačija tako da mnoga rodilišta nemaju izbora nego zapošljavati primalje asistentice koje ne mogu samostalno obavljati porod.
‘Kroz desetak godina u cijeloj Hrvatskoj nešto manje od 900 primalja ide u mirovinu, a izlazim kvotama studija u Splitu i Rijeci za isto to vrijeme imat ćemo tek 300 primalja. Stoga se s pravom možemo zapitati hoće li izumrijeti primaljska profesija’, istaknula je Biserka Matok Glavaš, mag.med.techn. iz Hrvatske komore primalja.
Rješenje vidi u otvaranju novih studija i proširenju kvota za postojeće.
‘Primalje su priznate kao odgovorne i pouzdane profesionalke koje rade u partnerstvu sa ženama, pružaju podršku, skrb i savjete za vrijeme trudnoće, porođaja i babinja, samostalno nadziru porođaj na svoju vlastitu odgovornost i provode skrb za novorođenčad i dojenčad. Ta skrb uključuje preventivne mjere, promicanje prirodnog porođaja, prepoznavanje komplikacija kod majki i djece, pristup medicinskoj skrbi i drugim oblicima odgovarajuće pomoći te provođenje hitnih postupaka u slučaju opasnosti’, pojasnila je.
Organizatori su bili Sveučilišni odjel zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu i Hrvatska komora primalja – podružnica Splitsko-dalmatinske županije organiziraju. Simpozij nosi simbolični naslov ‘Elija Sotera’ po prvoj poznatoj primalji na našem području koja je živjela 2. stoljeću u Saloni.
Elija Sotera umrla je u 35. godini života, no svojim radom kao primalja toliko je zadužila grad da su joj građani i njen suprug podigli nadgrobnu ploču što je u to vrijeme bilo primjereno smo uglednicima. Ta nadgrobna stela spomenik je koji po prvi put bilježi primalju na hrvatskome povijesnom prostoru. Original je nađen u dva dijela (1885. i 1941.) kod Vranjica, na prostoru salonitanskog agera i u stalnom je postavu Arheološkog muzeja u Splitu. Godine 2022. replika njene nadgrobne stele postavljena je u Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a Split.
‘Svojim radom zadužila je svoje suvremenike, ali i nas danas, stoga je logično da prvi simpozij, za kojeg se nadamo da će postati tradicionalan, nosi njeno ime. Postavljanjem ovog spomenika željeli smo da svaka primalja koja prođe ovih hodnikom bude ponosna na grad u kojem studira i radi’, kazao je izv. prof. dr. sc. prim. Damir Roje, pročelnik Zavoda za perinatologiju Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Split.
Povodom simpozija, Rotary Club Split i umjetnik Matko Trebotić donirali su šest grafika za uređenje seminarske dvorane dr. Kruno Cambj na splitskoj ginekologiji.
Ojdana Koharević
